Radio u meni …

Iako sam generalno tehnološki zaluđenik i volim dobro parče hardvera 🙂 kao i poslednje novitete, jednu stvar nikada nisam promenio: radio u meni i oko mene.

Prvi elektronski uređaj (ako se dva tranzistora, nekoliko kondenzatora i parče žice mogu nazvati uređajem ;-)) koji sam sastavio svojim rukama bio je radio. Radio me budi, radio je u kupatilu (o da 🙂 – ni nemate pojma kako mi izgleda gluvo i tužno kupatilo bez radija), radio je u slušalicama dok programiram; doduše, nekada je nešto vrlo blizu tome – Last.Fm – što je po mojoj definiciji radio – niti znam obim pesama niti koja je sledeća 🙂

Jednostavna elegancija akcije “pritisneš dugme i muzika je tu” je neprevaziđena – bez pozdravnih ekrana, bez procesa podizanja sistema, zakrpa na zakrpe, lista pesama, tagova, kategorizacije, normalizacije i svega što uz to ide.

Prosto se nikada nisam primio na bilo kakve MP3 uređaje, telefone koji sviraju MP3 ili čak tako fancy 😉 uređaje kao što su Ipod (stari, Shuffle ili Nano). Tako mi je i kolekcija MP3 muzike smešna prema kolekcijama meni dragih ljudi; no, da li će iko zaista ikada preslušati 50 Gb+ Mp3 pesama? Mp3 trošim baš kada moram, a to je na mestima gde nema radio talasa – u avionu.

Koje stanice slušam? Koje sajtove obilazim? Koje aplikacije koristim?

Zemaljske stanice: do nedavno me budilo Dizanje @ B92 i to mi je bila jedna od najomiljenijih emisija; no, sada su toliko naporni, toliko nerelaksirajući (prođe i do 45 minuta beskonačnog monologa/dialoga bez ijedne muzičke numere) i toliko pričaju o Velikom Bratu da sam promenio stanicu za buđenje. Trenutno nemam jutarnjeg favorita, šetam se preko Jat, Novosti, Idea i Cricket radija (vrlo rado prihvatam predloge).

Sajtovi: u principu samo dva sajta: Last.FM i Pandora. Oba sajta imaju sličan koncept, no drugačiju realizaciju.

Pandora Radio Pandora nalazi svirku za vas preko kreiranja “stanica” – date nekoliko pesama koje su karakteristične za određeno raspoloženje ili vrstu muzike, Pandora onda pokušava da na tu stanicu natovari još pesama takvog tipa koristeći za to specijalno razvijen Genome algoritam koji za svaku pesmu formira svojevrsni pečat – genom. Izvor algoritma su ljudi – 30 muzičkih eksperata je 5 godina radilo i napravilo preko 400 atributa koji opisuju muziku.

Za svaku pesmu možete dati “palac gore” (uklapa se u željeni tip muzike) ili “palac dole” (“Pandora, promašila si”).

Stanice možete deliti sa prijateljima, odnosno dati im da slušaju istu muziku kao i vi.

Last FM Last.FM je moj favorit. Prvo tehnički detalji: koristi se Audioscrobbler tehnika za prikupljanje vašeg muzičkog ukusa; informacija se skuplja bilo preko uobičajenih programa za slušanje uz Last.FM dodatak (WinAmp, Windows Media Player) bilo preko Last.Fm plejera a zatim na osnovu baze podataka ostalih članova koji slušaju sličnu muziku, sistem pokušava da pogodi šta bi vam se sledeće dopalo. Postoje dva osnovna načina za prikupljanje podataka: jedan je dok slušate muziku sa vašeg računara (pa je automatski u grupi “volim ovo da slušam”) a drugi je slušanje Last.FM radio stanice (vrstu muzike na stanici birate zadajući omiljenog autora ili pesmu) i dva čuvena Love (volim) / Ban (ne volim) dugmeta kojim markirate pesme.

Last FM

Posle izvesnog broja pesama, Last.Fm počinje da gradi sliku o vašem muzičkom ukusu i da vam polako preporučuje “susede”, članove koji slušaju nešto slično vama i zabava tek počinje.

Last.FM je mnogo više od muzičkog centra; tu su grupe, događanja, pregledi (reviews) novih albuma, vaša stranica sa detaljima (moja je ovde) tu su čak i žive svirke u komšiluku; izaberite Serbia / Belgrade i daće vam veoma obiman spisak dešavanja (primer je na slici).

Pored ova dva sistema, postoji i gomila besplatnih radio stanica koje emituju preko Interneta – sve što vam je potrebno je veza, programče za puštanje i adresa stanice.

Primer takvog programa je Online Radio Tuner – prosto sam ga našao preko pretraživača, probao i video da radi; zahteva .Net 2.0 framework koji verovatno imate na mašini.

Online Radio Tuner

Dosta priče: pravac Pandora, pravac Last.FM i dajte im šansu – odslušajte jedno stotinak pesama; možda se prijatno iznenadite kako tehnologija može da vam ulepša dan – da vam otkrije nove horizonte muzike za čije postojanje niste ni znali.

E da, da ne zaboravim: Online Radio Tuner može pristojno da radi i na 128Kbp/s vezi; Pandora i Last.FM zahtevaju 256 Kbps/s vezu.

DevDiv Hotfix Pilot program

DevDiv Hotfix Pilot program
Znate one situacije kada se savršeno napisan program ponaša potpuno suludo? Kada satima buljite u vaš elegantni kod koji _ne radi_ ono što ste zamislili? I kada posle sata i sata Guglanja na Mreži nađete link na Microsoft sajtu koji kaže nešto otprilike:

“A supported hotfix is now available from Microsoft. But the hotfix is intended only to correct the problem that is described in this article. Contact support …”

Grrr, od takvih reči se naježim. Tačno je da zvanjem srpskog MS-a možete da izvučete sam hotfix, ali to je posle ubeđivanja, davanja pola litra krvi i zalaganja jednog bubrega 🙂 – stvarno, to je samo jedna zakrpa zaboga 🙂

Nova inicijativa, DevDiv HotFix Pilot program (deo Microsoft Connect inicijative za brži i bolji odziv MS-a na prijavljene probleme / predloge), gleda da to promeni – najvažnije zakrpe za .Net Framework i Visual Studio 2005 su dostupne odmah i besplatno … dobro, morate da imate MSN/Live nalog (ako koristite MS Messenger, imate ga), da koristite IE za skidanje zakrpa (instaliraće se Microsoft Transfer Manager, na slici), ali je sve to pesma u odnosu na prethodne muke 🙂

Humanost.Org – dajte svoj doprinos! (SMS-om)

Humanost.Org Znate za sajt Humanost.Org? Ne? Pravac tamo – svaki doprinos se računa – bilo baner na Vašem sajtu, bilo širenje vesti, a pogotovo Vaš novčani doprinost – ima toliko ljudi kojima Vaše malo njima znači jako puno.

Sada je još lakše (ako ste na 064/065) mreži:

Pošaljite SMS na broj 6233:

ECA humanost
(cena SMS-a je 50 dinara + PDV)

ECB humanost
(cena SMS-a je 100 dinara + PDV)

ECC humanost
(cena SMS-a je 150 dinara + PDV)

ECD humanost
(cena SMS-a je 200 dinara + PDV)

ECE humanost
(cena SMS-a je 300 dinara + PDV)

Getting Real – 37 Signals

Getting Real - 37 Signals

Jedna od retko uspešnih Web 2.0 kompanija je upravo 37 Signals; da li je to do njihovih proizvoda (najvažniji je BaseCamp, web aplikacija za upravljanje projektima, koja je uzgred budi rečeno dobila sasvim dostojnog konkurenta: activeCollab Ilije Studena), do dobro odrađenog marketinga ili nečeg trećeg – tek, oni su prvi posle velikih igrača (Google, Yahoo, eBay) koji mi padnu na pamet kada se pomene “uspešna Web 2.0 kompanija”.

Jedan od njihovih proizvoda je i Getting Real knjiga – u nedostatku inspiracije, prevod bi bio “Napravi je (aplikaciju)” ili “Just *ucking do it”. Ako smem da citiram (a što ne bih smeo, moj je blog ;-)):

  • Getting Real is about skipping all the stuff that represents real (charts, graphs, boxes, arrows, schematics, wireframes, etc.) and actually building the real thing.
  • Getting real is less. Less mass, less software, less features, less paperwork, less of everything that’s not essential (and most of what you think is essential actually isn’t).
  • Getting Real delivers better results because it forces you to deal with the actual problems you’re trying to solve instead of your ideas about those problems. It forces you to deal with reality.

Sama ideja je “radikalna” – da razvoj web aplikacije krene od samog kraja: od ekrana koji će se naći pred korisnikom i odatle krenuti “unazad”, poštujući rokove isporuke i budžet, na uštrb funkcionalnosti.

Kroz 16 poglavlja (Introduction, The Starting Line, Stay Lean, Priorities, Feature Selection, Process, The Organization, Staffing, Interface Design, Code, Words, Pricing and Signup, Promotion, Support, Post-Launch, Conclusion), knjiga vas vodi kroz sve procese koje prate razvoj jedne web aplikacije.

Do sada se knjiga prodavala u dva formata: kao PDF za skidanje (19$ – do sada preko 20,000 kopija) i kao prava papirna knjiga (29$) a od juče je Getting Real dostupna on-line, besplatno: http://gettingreal.37signals.com/.

Toplo je preporučujem svakom ozbiljnom web developeru (iako se ne slažem sa baš svakom iznetom idejom / savetom).

Bele i žute strane Telekoma (telefonski imenici)

Nema većeg smaranja od zvanja 988 servisa – em je stalno zauzeto, em komunikacija sa operaterima može da se pokaže kao problematična 😉

Od kada je (davno, davno) Telekom stavio oba telefonska imenika (i fizička i pravna lica) na web, kao pravi ovisnik o Mreži više nisam okrenuo ovaj broj.

No, od čuvenog Na dlanu redizajna Telekom sajta, stvari su postale malko komplikovanije 😐

“Stare” strane za fizička lica su sada postale Bele strane: http://www.belestrane.nadlanu.com/site/ i funkcionalnost je manje-više ostala ista:

Telekom - Bele strane

Možete da tražite po raznim kriterijumima i što je meni bilo važno, možete da preko broja telefona saznate sve druge informacije – najčešće adresu.

No, nove strane za pravna lica su postale Žute strane: http://www.zutestrane.nadlanu.com/site/

Telekom - Žute strane

Po opisu same strane/forme, izgledalo mi je da je tako korisna funkcionalnost kao što je pretraga po broju jednostavno izgubljena 🙁 u korist drugih pretraga (po delatnosti, imenu).

No, nije mi bilo teško, pa sam otišao na “Kontaktirajte nas” stranicu i bez puno nade se požalio zbog ovoga. Na moje zaista veliko iznenađenje (nisam očekivao tako nešto od Telekoma – brz i koristan odgovor), koliko sutra sam dobio uredan odgovor u mail, sa sve detaljima kako ovu formu možete iskoristiti za pretragu po telefonu:

  • U prvo polje unosite pun broj telefona, bez ikakvih razmaka ili drugih znakova
  • U drugo polje unosite pozivni broj grada za koji radite pretragu

i voilla – stara pretraga je tu 🙂

3d Logic – a sada malo razmišljanja :-)

3D Logic

Vrlo retko se igram na računaru – valjda sam se istrošio u vreme Commodore 64/128 legendarnih računara i njihovih igrica, turbo moda, podešavanja glava kasetofona, igranja Peek & Poke razbijanja … Eh, kako su to lepa vremena bila 🙂

No, Peđa (via DTP) je ukazao na ovu izuzetnu (besplatnu igricu): 3d Logic. Autor je Alex Matvejev iz Belorusije.

Pravila su prosta: spojite kvadrate iste boje tako što kliknete levim dugmetom miša na prvi kvadrat, zadržite dugme i napravite stazu do drugog kvadrata iste boje; pri tom su crna polja “mrtva”.

Prosto, zar ne? 😉 Samo napred, ja sam zapeo na 16. nivou 🙂

“Ribarske svađe”

Ribarske svađe

Još jedno odlično veče, grudi pune smeha i čistog uživanja 🙂 Scena “Raša Plaović” Narodnog pozorišta u Beogradu i skupina odličnih glumaca 🙂

Komedija Karla Godonija, “Ribarske svađe” je nastala 1762. i vodi vas kroz priču o malom mistu, mediteranskim mentalitetima i kovitlacu koji jugo, taj ćudljivi vetar, unese u ljudske duše.

Iako bilo koga izdvojiti nije fer, ipak je junak predstave Iže – Igor Đorđević – izvrsna gluma, prilagođavanje situacijama, odlična mimika.

Ako želite da sebi za trenutak ulepšate dan, pravac pozorište – 500 dinara je malo za poklonjeni trenutak čistog smeha i okrepu duše 🙂

Blog Saše Radulovića – biznis u Srbiji

Ako vas zanima bilo šta oko ekonomije, preduzetništva, vođenja bilo kakvog posla u ovom našem okruženju, ne mogu vam dovoljno preporučiti

blog Saše Radulovića

Vrlo koncizno, sa dovoljno detalja, aktuelno – sve ono što bih celoj mojoj okolini hteo da kažem o dnevnim iskustvima posla u Srbiji:

Sa strane analize neophodnih podsticaja, najkorisnija, pa samim tim po meni i najvažnija, klasifikacija preduzetnika je po veličini sna koji sanjaju:

Glavni problemi sve tri grupe su: kapital, porezi, administracija. Problem poreza većina preduzetnika na početku rešava ne plaćanjem. Tražiti od nekoga da na svakih 10.000 din da državi 7.300 din je nerazumno. Stoga nam i cveta siva ekonomija…

Kako onda da steknete početni kapital za ove stvari? Pa da se dovijate kao svuda u svetu. Ako nemate novca da pokrenete biznis, prvo radite i štedite da steknete taj početni kapital: novac koji možete da si priuštite da izgubite. Radite na prvom ugovoru za prvog klijenta, iz svoje garaže ili stana, sa minimalnim troškovima, na iznajmljenom polovnom opremom, stric sa lovom, kinta od tetke… ukratko kako god umete.

Tu su i vrlo obimni komentari čitalaca iz kojih takođe možete svašta novo saznati.

Zaista vrlo topla preporuka.

Developer Highway Code – obavezna brošura za .Net programere

Developer Highway Code

Moderni razvojni sistemi (.Net Framework sa pratećim Visual Studio 2005 razvojnim okruženjem) omogućuju vrlo brz razvoj aplikacija sa mnoštvom funkcija već ugrađenih u samo okruženje.

No, to ne znači da se programer može opustiti i zaboraviti na “osnovne” stvari – sigurnost aplikacije i podataka kojima ta aplikacija barata. U današnje vreme, kada je dobar deo aplikacija Web tipa, kada pristup aplikacijama ima svako ko ima konekciju ka Mreži, ovaj aspekt je vrlo, vrlo važan.

U sklopu inicijative za što sigurnije aplikacije, Microsoft je objavio “Developer Highway Code”Putokaze za sigurno kodiranje – mala knjižica (147 strana, PDF format, oko 5 Mb) koja nema puno teksta, već je skup instrukcija, listi za proveru (checklists), i recepata u oblasti sigurnosti.

Knjigu posmatrajte baš tako: kao putokaz i brza referenca na stvari na koje ste trebali da obratite pažnju. Ako vam neki zahtevi nisu najjasniji, potražite dodatne informacije na Patterns and Practices sajtu.

Google dokumenti

Google Docs & Spreadsheets

Google polako ali sigurno ide ka unifikaciji svih servisa u nešto što će možda biti Google Web Office. Ako koristite Web Office aplikacije (ja koristim), posebno Google Spreadsheet i Writely, i ulogujete se na jednu od te dve aplikacije, videćete nešto novo: Google Docs & Spreadsheets

Na jednom mestu su postavili eksport dokumenata/tabela u razne formate (u zavisnosti da li ste izabrali dokument ili tabelu), arhiviranje, upload dokumentata/tabela i način da ih delite sa drugima.

Od interesantnih opcija, tu je slanje dokumenta (tabele još nisu podržane) mailom samom sebi, na specijalnu email adresu napravljenu za te potrebe:

  • Ako nema atačmenta – Subject te poruke postaje naziv dokumenta, sadržaj maila telo dokumenta
  • Ako ima atačmenta – svaki attačment će postati poseban dokument, gde ime datoteke postaje naziv dokumenta, a sadržaj telo dokumenta